Drugo putovanje Kristofora Kolumba i osvit doba konkvistadora
Nova šestodijelna dokumentarna serija Konkvistadori: Uspon i pad stiže 8.
prosinca u 21 sat na Viasat History te otkriva fascinantnu i nepoznatu priču
o tome kako je Španjolsko Carstvo osvojilo Novi svijet, od slučajnog otkrića
Amerike zahvaljujući Kristoforu Kolumbu, preko pokoravanja Asteka i Inka, sve do
pada konkvistadora zbog njihovog nasilja koje su ostali europski vladari javno kritizirali.
Ova serija na dosad neviđen način istražuje brutalne legende o španjolskim
konkvistadorima i otkriva istinu o tom mračnom poglavlju povijesti čovječanstva.
U ovom članku opisujemo Kolumbovo drugo putovanje u Ameriku koje je dovelo do
krvoprolića i osvita doba konkvistadora.
Kolumbo se 1493.
godine vratio u Ameriku, ali ovaj put ne kao istraživač nego kao osvajač. Njegova
druga ekspedicija bila je masovna operacija i uključivala je stotine ljudi, grla
stoke i mnoštvo robe, a cilj je bilo stvaranje funkcionalnog španjolskog društva
u Americi. Misiji su se priključili poljoprivrednici, trgovci, radnici,
svećenici i plemići. Svi su jedva čekali vidjeti Novi svijet, tu zemlju novih
mogućnosti i obećanja o velikom bogatstvu. A svoju je ulogu u svemu tome imala i
španjolska kraljica. Tako je Kolumbo na svojim plećima nosio golemu odgovornost.
Na kraju svoje prve
misije – devet mjeseci prije – Kolumbo je u Americi ostavio 39 ljudi od svojeg
najvećeg povjerenja da se brinu za novoizgrađenu tvrđavu. Godine 1493., kad je
Kolumbova druga misija stigla na lokaciju izvorne utvrde, shvatili su da je utvrda
sravnjena sa zemljom i spaljena do temelja, a da su svi ljudi ubijeni. Kolumbo
je bio bijesan i odlučio je da će nadalje biti beskompromisan.
Kolumbo je obilazio
karipske otoke koji su bili naseljeni uglavnom brojnim pripadnicima naroda Taino.
Odnosi između Španjolaca i domorodačkog stanovništva isprva su bili relativno
mirni, no ubrzo je izbilo nasilje. Jednostavno nije bilo dovoljno namirnica, pa
su kolonisti počeli napadati domorodačke gradove u potrazi za hranom.
Također,
Kolumbovi su ljudi počeli umirati od gladi i bolesti. Napetosti su rasle:
kolonisti su ga počeli smatrati agresivnim tiraninom koji se želi proslaviti i
prisvojiti svaki grumen zlata koji su pronalazili. No kolonistima je dopuštao da
otočane koriste kao prisilnu radnu snagu. To je u konačnici dovelo do toga da su
Španjolci uveli okrutni formalizirani sustav dominacije – vrlo sličan ropstvu.
Bilo je jasno da
je Kolumbo izgubio kontrolu nad situacijom, pa mu je španjolska kraljica Izabela
naložila da se vrati u Europu, dok je u Novom svijetu imenovala nove vođe.
A to je bila
prekretnica u percepciji Novog svijeta. U narodu su se počele širiti priče o tamošnjem
zlatu i blagu, pa su, samo tri desetljeća nakon što je Kolumbo osnovao malenu koloniju,
tisuće ljudi počele svake godine napuštati Europu, polažući nade u Ameriku i
obećanja o bogatstvu. Ti doseljenici, željni zlata i slave, dolazili su iz
različitih sredina, ali su s vremenom svi prozvani zajedničkim nazivom: konkvistadori.
CONVERSATION