„Na sceni ZKM-a nastaje kazališni stroj. Čine ga glumački ansambl i Krležin tekst – stroj koji proizvodi značenja, smisao i emocije. Nadamo se da otvara prostor nelagode u kojem Krležine riječi zvuče kao upozorenje da se prošlost polako pretvara u našu budućnost“, istaknuo je dramaturg predstave Goran Injac.
„Voljela bih uznemiriti mlade koji su pozvani u vojsku“, izjavila je redateljica Nina Rajić Kranjac, koju je britanski časopis The Stage 2025. uvrstio među pet najperspektivnijih europskih redatelja. „U Logoru smo na samom kraju Austro-Ugarske, u ratu koji likovi doživljavaju kao potpuno besmislen. Svi znaju da ga gube, ali moraju nastaviti, svjesni da su tek topovsko meso. U toj bezizlaznosti pojavljuju se i geste otpora – figure koje pozivaju na mir, na odbijanje sudjelovanja u mehanizmu nasilja“, ističe redateljica.
Povjesničar Tvrtko Jakovina ukazuje na to koliko je Krleža i danas aktualan: „Živi je to Krleža, aktualniji no ijedan od naših pisaca, čuvar naše memorije na Veliki rat kroz cijelo ‘dugo 20. stoljeće’ i u novom dobu u kojem ćemo živjeti.“
Dramaturg Injac podsjeća da Krleža rat vidi kao stanje koje se stalno vraća u različitim oblicima: „Ratuje se zbog profita, uvjerenja, zbog nafte, zbog rijetkih metala; ratuje se opet, ratuje se novim i starim oružjima, ratuje se neprestano.“
„Za mene je najvažnija tema ljudska potreba za mirom – vjerujem da je upravo to ono što Krleža najdublje naglašava“, kaže Nina Rajić Kranjac koja Krležu čita kao dramatičara našeg vremena. Govoreći o drugoj drami, Golgoti, istaknula je: „Naša je Golgota temeljno socijalno propadanje društva – prije svega na štetu radnika i najranjivijih slojeva društva.“
U Krležinim tekstovima snažno je prisutna nemoć pojedinca da kaže „ne“, da odbije sudjelovati u mehanizmu nasilja. Stoga predstava LOGOR / GOLGOTA u trenutku aktualnih svjetskih ratnih žarišta dolazi kao antiratna predstava koja naglašava besmisao stradanja i normalizacije nasilja u društvu.