Ovog je vikenda u Koncertnoj
dvorani Vatroslava Lisinskog održan festival Zagrebačko glazbeno proljeće s
temom Glazba – poezija, koji je okupio brojnu oduševljenu publiku te istaknute
umjetnike i stručnjake.
Festival posvećen hrvatskoj
glazbenoj baštini otvoren je u petak, 20. ožujka promocijom notnih izdanja
skladbi Ive Lhotke-Kalinskog, Ivane Lang i Anđelka Klobučara, skladanih na
stihove hrvatskih književnika u izdanju Muzičkog informativnog centra. O tim
izdanjima i njihovim autorima razgovarali su književnik i prevoditelj Borivoj
Radaković, čembalist i orguljaš Pavao Mašić te pijanist Ljubomir Gašparović, uz
moderiranje savjetnika urednika u MIC-u Davora Merkaša. U nastavku programa
uslijedio je razgovor u povodu 90. obljetnice prvog izdanja antologijske
pjesničke zbirke Balade Petrice Kerempuha Miroslava Krleže. O jednom od
djela koja predstavljaju vrhunac domaće književnosti 20. stoljeća razgovarali su
etnolog i kulturni antropolog Tomislav Pletenac, etnomuzikologinja Tanja
Halužan te komparatist i teoretičar književnosti Tomislav Brlek, uz
moderatoricu, urednicu u Lisinskom Sonju Mrnjavčić.
Večer se nastavila uz
koncertne izvedbe nekih od predstavljenih izdanja u interpretaciji Zagrebačke
filharmonije pod ravnanjem maestra Dawida Runtza. Festivalska publika imala je
priliku čuti orkestralnu verziju koncertne arije Utjeha kose Ivane Lang
uz solisticu, mezzosopranisticu Ivanu Srbljan te suitu Komendrijaši Ive
Lhotke-Kalinskog, uz sugestivnu interpretaciju Krležinih stihova mladog glumca
Fabijana Komljenovića. Poseban trenutak bila je praizvedba skladbe Zavjet
Tomislava Uhlika, nagrađene na festivalskom natječaju, nastale na stihove Vesne
Parun. Drugi dio koncertnog programa donio je dojmljiv nastup baritona Ludwiga
Mittelhammera u Mahlerovu ciklusu Dječakov čarobni rog.
Prvi dan Festivala zaključio je nastup etnosastava Cinkuši. U predvorju Velike dvorane Cinkuši su izveli program Videl sem v megli Reč, nadahnut Baladama Petrice Kerempuha, kojim su pred brojnom publikom dojmljivo zaokružili večer u znaku susreta poezije, tradicije i glazbe.
Subotnji program obilježile su
emotivne interpretacije u koncertnom ciklusu Glazbena poezija, koji je
četirima koncertima tijekom dana predstavio hrvatsku vokalnu liriku u dijalogu
s domaćom i stranom poezijom. Tematski podnaslovljeni Strani odjeci, Suvremeni
susreti, Sumrak i Strasti, koncerti su okupili naše najuglednije
operne umjetnike koji djeluju u Hrvatskoj i inozemstvu uz kuratora programa
Matiju Meića.
Između koncerata posjetitelji su pratili razgovore sa skladateljima i pjesnicima u predvorju Male dvorane, koje su moderirali Dina Puhovski i Ivica Prtenjača.
Posljednji dan Festivala, u
nedjelju 22. ožujka, počeo je koncertom Zbora Hrvatske radiotelevizije pod
vodstvom maestra Tomislava Fačinija. U posveti 150. godišnjici rođenja
književnika Vladimira Nazora, Zbor je, uz soliste Nataliju Kralj i Andru
Bojanića, izveo djela skladana na Nazorove stihove koja su skladali Marko
Ruždjak, Igor Kuljerić, Vigo Kovačić i Jakov Gotovac. Zbor je potom nastupio u
predvorju Male dvorane, gdje je bilo predstavljeno diskografsko izdanje Josipa
Vrhovskog „Vrtek ograjeni“.
Program se nastavio
razgovorima u predvorju Velike dvorane, posvećenima hrvatskoj šansoni i
autorskom stvaralaštvu. Održan je razgovor i minikoncert „Ima li šanse za
šansonu?“ uz gošće, kantautorice Ninu Bajsić, Mary May i Ninu Romić. Nakon toga
uslijedio je razgovor s legendom hrvatske šansone Hrvojem Hegedušićem, u kojem
je poznati glazbenik govorio o svojim glazbenim počecima, Zagrebačkoj školi
šansone i najvećim glazbenim uspjesima u više od šest desetljeća dugoj karijeri.
Vrhunac večeri donio je
koncert „Arsen Dedić – Glazba i poezija“, na kojem su sudjelovali Rade
Šerbedžija, Miroslav Tadić i Zagrebački solisti. Emotivni koncert posvećen
našem glazbenom i književnom bardu bio je ispunjen do posljednjeg mjesta, a donio
je presjek nekih od njegovih najljepših pjesama te nezaboravnih filmskih i
televizijskih tema.
Ovogodišnje, treće po redu
izdanje festivala Zagrebačko glazbeno proljeće održano je uz potporu
Grada Zagreba, Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske te Turističke
zajednice grada Zagreba.
.jpg)