Svjetski poznata povjesničarka vraća se s drugom sezonom serije Blaga s
Bettany Hughes, koju možete pogledati od 18. kolovoza u 21 sat na programu Viasat History, kako
bi nas nastavila upoznavati s najdojmljivijim znamenitostima našega svijeta. Pridružit ćemo se
Bettany na putovanju drevnim putevima svile i stazama začina u Azerbajdžanu, na putu od Cipra do
Turske, u otkrivanju bogate prošlosti Albanije te u istraživanju jordanske pustinje. U ovom članku
objašnjavamo porijeklo Afrodite i otkrivamo jedno prirodno čudo: plameni zid koji gori već
desetljećima.U blizini Bakua, glavnog grada Azerbajdžana, na poluotoku Absheronu postoji neobičan fenomen:
zove se Yanar Dagh, odnosno „goruća planina”. Ime je posve primjereno, budući da je Yanar Dagh
jedno od najnevjerojatnijih prirodnih čuda na svijetu: plamenovi dosežu visinu od čak tri metra, a
neprestano ih raspiruje prirodni plin koji izlazi iz zemlje. Ti su plamenovi kroz povijest stvarali
izvanzemaljski krajolik i privlačili pozornost putnika iz cijelog svijeta, uključujući i Alexandrea Dumasa
u 19. stoljeću. Dumas je u svojim spisima ta plamena polja usporedio s vulkanom Vezuvom iznad
Pompeja. Napisao je da plamenovi gore bez prestanka i da ih ne mogu ugasiti ni vjetrovi ni oluje. A to
nije pretjerivanje: premda se poneki plamenovi s vremena na vrijeme ugase, jedan plameni zid gori
otkako ga je slučajno zapalila pastirova cigareta 1950-ih godina.
Samo nekoliko kilometara dalje, taj neobičan krajolik može se pohvaliti još jednim prirodnim čudom
za koji su zaslužne zalihe plina: to su vulkani blata. U Azerbajdžanu postoji više od 700 vulkana blata –
neki su od njih stari 25 milijuna godina, a veličinom se kreću od nekoliko metara pa sve do 700
metara visine i 10 kilometara širine. Ti vulkani ne nastaju zbog užarene magme, nego kada metan
uzburka vodu ispod zemlje i formira jezerca puna mjehurića. Zanimljivo je da su u Azerbajdžanu oni
hladni, često tek malo iznad temperature smrzavanja.Otok Cipar nalazi se na raskrižju Europe, Azije i Afrike. Stoljećima je bio križište prekomorskih sila i
utjecaja, a mitologija tvrdi i da je rodno mjesto božice ljubavi Afrodite. Prema predaji, Afrodita je
rođena na vrlo neobičan način. Kad je boga neba Urana kastrirao njegov sin, njegove su genitalije
bačene u more u blizini Cipra. Ondje ih je zahvatila morska pjena te su na neki nevjerojatan način
iznjedrile najljepšu božicu grčkog panteona. Tijekom davnih vremena hodočasnici su hrlili na otok
kako bi tražili njezinu pomoć u ljubavi i životu: na otoku su pronađene stotine figurica koje
simboliziraju one koji su došli slaviti Afroditu. Zanimljivo, premda se tu božicu tradicionalno prikazuje
kao klasičnu ljepoticu, na Cipru se pojavljuje u prilično iznenađujućem obliku: kao velika stjenovita
formacija po nazivu „Afroditina stijena“, odnosno Petra tou Romiou.
Prvi istočni kultovi često su štovali apstraktne
objekte kao simbolične podsjetnike. Afrodita je tako biće prapovijesti, ali i klasičnog mita. Cipar je već
stoljećima imao vlastite simbole plodnosti, a moguće je da su se stopili sa stranim utjecajima. Iz toga
je nastala priča o Afroditi na Cipru, a ta je stijena i danas popularno odredište putnika. Lokalni mit
kaže da će svaka osoba koja zapliva oko Afroditine stijene biti blagoslovljena vječnom ljepotom.
U davna vremena ljudi iz cijeloga svijeta dolazili su na Cipar kako bi štovali tu božicu, dodajući nove
slojeve njezinom mitu i stvarajući ne samo složeni, moćni lik s mnogim tajnama, nego i simbol koji
odražava živote, ljubavi i ambicije žena i muškaraca koji su živjeli tisućama godina prije nas.
Na svojim putovanjima Bettany Hughes pokazat će nam nove strane fenomena za koje smo mislili da
ih vrlo dobro poznajemo, a s nama će podijeliti i mnoga nova blaga – samo na programu Viasat
History od 18. kolovoza u 21 sat.
CONVERSATION