Konferencija
je pružila platformu za razmjenu pogleda i ideja o važnosti i načinima
prilagodbe u dinamičnom okruženju
Živimo u doba u kojem su promjene dio naše svakodnevice.
Pandemija je donijela neočekivane izazove, lokalni ratovi utječu na globalnu
stabilnost, klimatske promjene zahtijevaju hitne akcije, tehnološki napredak
neprestano transformira naš svakodnevni život, a migrantske krize dodatno
naglašavaju potrebu za humanitarnim djelovanjem i suradnjom. U svjetlu ovih dinamičkih
promjena prilagodba koja će izazove iskoristiti kao prilike za rast i razvoj
postaje ključna za opstanak društva, zajednica i poslovanja. Ovaj imperativ
prilagodbe bio je središnja tema konferencije "ERA Promjena - Kako se
prilagođavamo?", koja se održala u Zagrebu u organizaciji udruge
Međunarodna mreža poslovnih žena (MMPŽ), najveće mreže poslovnih žena u
jugoistočnoj Europi.
Okupivši stručnjakinje i poduzetnice iz različitih
sektora, konferencija je istražila strategije i pristupe kako prihvatiti
promjene i kvalitetnije živjeti, uspješnije poslovati, te razvijati otpornost
prema poznatim i nepoznatim rizicima.
“Danas se promjene događaju u razmaku od dvije do tri
godine, a ne više svakih 50 godina. Zato morate biti fleksibilne, pratiti
trendove i tržište. Promislite što radite, što želite i kako se prilagođavate.
Ne trebate biti savršene, budite dobre, a zajedno smo jače“, istaknula je u
svom uvodnom obraćanju Ivana Radić, poduzetnica i predsjednica udruge
MMPŽ.
Andrea Čović Vidović, voditeljica Predstavništva
Europske komisije u Hrvatskoj, naglasila je u uvodnom dijelu konferencije kako
ključ prilagodbe leži u zajedništvu i solidarnosti. “ Baš kao i pojedinci,
privatno i poslovno, tako i veliki sustavi poput Europske unije nemaju luksuz u
krizama stati, nego iz izazova učiniti priliku”, istaknula je. Govorila je o
tri ključne tranzicije koje stoje pred Europskom unijom: zelena, digitalna i demografska,
te o povezanosti tih tranzicija sa zajedničkim europskim tržištem koji
obilježava 30 godina postojanja i od kojeg je sve počelo. “Europski zeleni
plan, Akt o digitalnim uslugama, kao i prepoznavanje potreba za novim
inicijativama koje su rezultat kriza kroz koje smo prošli, kao što je europska
zdravstvena unija i energetska diverzifikacija, te ulaganje u održive izvore
energije, pokazuju koliko je važno kontinuirano raditi i ulagati u odnose,
ljude i infrastrukturu. U vrijeme krize naša ulaganja postaju
najisplativija”, zaključila je Andrea Čović Vidović.
Kao
što je neophodno za društva i poslovne organizacije aktivno promicanje kulture prilagodbe
kako bi ostvarile održiv rast i uspjeh, isto tako je ključno za svakog od nas
razvijati vještine koje će nam omogućiti nositi se s promjenama, jer su
pojedinačne prilagodbe temelj za šire transformacije u društvu i poslovanju.
Upravo
je na tom tragu bilo i predavanje “Snaga promjene” psihologinje Sandre
Šućurović koja je povezanost promjena i prilagodbe prikazala kroz psihološku
leću. Istaknula je kako su promjene neizbježne, koliko god nam bile mrske, te
kako je u prilagodbi na te promjene važan način na koji ih prihvaćamo i koliko
smo prema njima otvoreni. Svojim je
predavanjem sudionicama konferencije pružila dragocjene uvide u razvoj otpornosti
koja nam omogućava suočavanje s izazovima koje nam život donosi, te koja utječe
i oblikuje naše reakcije, te ličnost.
Vrhunac konferencije bila je zanimljiva i dinamična
panel rasprava "Kako se prilagođavamo u eri promjena?", koju je
moderirala Ivana Fakin, vlasnica agencija Essenta i članica Izvršnog odbora
udruge MMPŽ. Panel je okupio stručnjakinje iz različitih sektora,
uključujući Maju Malić, savjetnicu iz HUP Udruge prehrambene industrije i
poljoprivrede, Održivi razvoj i Društveno odgovorno poslovanje, te koordinatoricu
UN Global Compact mreža Hrvatska; Gordanu Matković, vlasnicu i direktoricu
Educamix Centra za razvoj ljudskih potencijala; Ivanu Radić, vlasnicu i
direktoricu PResent Communications, Aleksandru Carvalho iz tvrtke Crowe
Hrvatska, te Leonelu Krajač, studenticu i osnivačicu Women in Business cluba,
pri Rochester Institute of Technology.
Sudionice
panela podijelile su svoja iskustva i perspektive prilagodbe govoreći o
poduzetničkim izazovima, problemima ženskog poduzetništva u Hrvatskoj, kao i
utjecaju velikih promjena na pojedinca i društvo. Istaknuta je važnost
kontinuirane edukacije u poslovanju, te razvoj fleksibilnosti i otpornosti
kompanija pred brzim promjenama, kao i sve veće potrebe personalizacije
proizvoda i usluga koje tvrtke nude svojim klijentima. Priča Leone Krajač o
razlozima osnivanja Women in Business cluba pri Rochester Institute of
Technology ukazala je na važnost davanja podrške i stvaranja sigurnog okruženja
za rast i prilagodbu novih generacija koje tek ulaze u svijet rada i
poslovanja, a od kojih se očekuje da se konstantno prilagođavaju i budu u toku
s velikim promjenama i brzim tehnološkim napretkom.
Na
samom kraju konferencije Nejra Kadić Meškić, izvršna direktorica Centra za
kulturu dijaloga, održala je predavanje pod nazivom "Uključiva i empatična
društva ravnopravnih", ukazujući na važnost izgradnje inkluzivnog društva
u suočavanju s izazovima budućnosti. Naglasila je kako je prilagodba ključ za
stvaranje društva koje promiče jednakost i dijalog, a to zahtijeva prije svega
interdisciplinarni pristup. Poručila je kako su naše različitosti veliko
bogatstvo koje unaprjeđuje poslovanja i razvija tržište rada.
Predavanje
o stvaranju društva ravnopravnih bio je odličan uvod za dodjelu nagrada i
proglašenje završetka projekta “Manje od makova zrna” kojeg je tijekom 2023.
godine provela udruga Međunarodna mreža poslovnih žena u suradnji s Centrom za
kulturu dijaloga. Projekt se sastojao od niza edukacija za žene
pripadnice manjinskih skupina koje su obuhvaćale teme poput prava žena, ravnopravnost
spolova i zakonodavni okvir, projektni management, timski rad, liderstvo.
Na
kraju konferencije Ivana Radić, predsjednica udruge Međunarodna mreža poslovnih
žena, zahvalila se svima na dolasku i vremenu, te pozvala na daljnju razmjenu ideja
i iskustava tijekom networkinga uz zakusku.
CONVERSATION