F NOVO IZDANJE ŠKOLSKE KNJIGE Mirjana Kasapović: Zbogom postjugoslavenstvu! – Prilog demitologizaciji hrvatske politike i društva - Totally Glamourous

NOVO IZDANJE ŠKOLSKE KNJIGE Mirjana Kasapović: Zbogom postjugoslavenstvu! – Prilog demitologizaciji hrvatske politike i društva

 Izazovna znanstvena studija ugledne politologinje Mirjane Kasapović

·       Uzbudljiva, popularno napisana i znanstveno utemeljena studija Zbogom postjugoslavenstvu! pridonijet će raspravama o povijesnome revizionizmu u Hrvatskoj te znanstvenoj, političkoj i društvenoj demitologizaciji Jugoslavije

·       Predstavljanje te važne i zanimljive knjige u kojoj se Jugoslavija naziva „najneuspješnijom europskom državom 20. stoljeća” održat će se u petak, 12. travnja, u 12 sati u Velikoj dvorani Školske knjige u Zagrebu

·       Nema nikakve sumnje da će nova studija Mirjane Kasapović – proširena i razrađena verzija istoimena članka koji je prošlog proljeća izazvao puno rasprava u medijima – u rekordnom roku postati hrvatska publicistička uspješnica

Jugoslavija je bila najneuspješnija europska država 20. stoljeća. Nema države u Europi koja je u sedamdesetak godina postojanja, od prosinca 1918. do siječnja 1992., dvaput nastala i dvaput se raspala u moru krvi vlastitih stanovnika — u svjetskim, međudržavnim i građanskim ratovima svojih „južnoslavenskih plemena” i svojih „bratskih naroda i narodnosti”.

Tom izazovnom tvrdnjom započinje uzbudljiva, popularno napisana znanstvena studija Zbogom postjugoslavenstvu! – Prilog demitologizaciji hrvatske politike i društva ugledne hrvatske politologinje i umirovljene sveučilišne profesorice Mirjane Kasapović. Njezino važno, znanstveno utemeljeno djelo bit će predstavljeno u petak, 12. travnja, u 12 sati u Velikoj dvorani Školske knjige (Masarykova 28) u Zagrebu. O knjizi će govoriti Dražen Budiša, izv. prof. dr. sc. Zlatko Begonja, Gordan Malić i dr. sc. Ante Žužul, predsjednik Upravnog odbora Školske knjige. Svečanost će voditi Zrinka Turalija i urednik dr. sc. Deniver Vukelić, a ulomke iz djela kazivat će glumac Vedran Mlikota.

„Prva je Jugoslavija trajala nepune 22, a druga nepunih 47 godina — zajedno su opstale manje od prosječnoga životnog vijeka europskih građana. Isprobani su svi ekonomski i politički aranžmani da se ta država očuva: bila je kapitalistička i socijalistička, monarhijska i republikanska, unitaristička i federalistička, pluralistička i monistička, kraljeva desničarska i maršalova ljevičarska diktatura. Bila je na Zapadu i Istoku, neopredijeljena i nesvrstana. Ništa nije pomoglo”, ističe u predgovoru studije dr. sc. Mirjana Kasapović.

Nema nikakve sumnje da će njezina knjiga Zbogom postjugoslavenstvu! u rekordnom roku postati hrvatska publicistička uspješnica. Riječ je o proširenoj i razrađenoj verziji istoimena članka koji je objavljen sredinom svibnja 2023. na mrežnoj stranici „Anala Hrvatskoga politološkog društva” i iznenađujuće brzo privukao neočekivano velik broj čitatelja. Ubrzo nakon objavljivanja u tom znanstvenom časopisu članak su prenijeli mnogi tiskani i elektronički mediji. Izazvao je mnogo različitih rasprava, pa i političkih napada i vrijeđanja u javnosti.

Autorica je bila izložena „svakojakim reakcijama što su potjecale s cijeloga političkog spektra, od krajnje desnice do krajnje ljevice, uvelike od onih koji svoj uobičajen način mišljenja svode na jednostavnu dvojbu: ili si za NDH i protiv Jugoslavije ili si za Jugoslaviju i protiv NDH. Mnogi i danas, toliko desetljeća od njihove propasti, misle da se ne može istodobno biti i protiv NDH i protiv Jugoslavije – dviju različitih političkih tvorevina, od kojih je prva bila fašistička, a druga komunistička totalitarna država”, ističe u predgovoru svoje knjige dr. sc. Mirjana Kasapović.

Ta nagrađivana politologinja i prevoditeljica, autorica mnogih knjiga i više od stotine znanstvenih članaka, tada nije smatrala svrhovitim reagirati na kritike, ali je na prijedlog dr. sc. Ante Žužula, predsjednika Upravnog odbora Školske knjige, odlučila napisati studiju u kojoj je proširila svoja znanstvena stajališta. Cilj je knjige pridonijeti teorijskim, ali i političkim raspravama o povijesnome revizionizmu u Hrvatskoj imajući na umu prirodu jugoslavenskoga komunističkog režima i države (1945. – 1992.), a time i znanstvenoj, političkoj i društvenoj demitologizaciji Jugoslavije, njezina političkoga i društvenoga poretka.

„U Hrvatskoj ne nedostaje rasprava o povijesnome revizionizmu, ali one se intencijski sve više svode na prokazivanje ideološki i politički motivirana revidiranja karaktera ustaškoga režima i NDH (1941. – 1945.) kao jedinog ili, u najmanju ruku, jedino važnog oblika povijesnoga revizionizma”, navodi u predgovoru Mirjana Kasapović. No „lijevi tabor” u akademskoj zajednici, politici, medijima i civilnome društvu u Hrvatskoj, koji je ustrajan kritičar „neoustaškoga revizionizma”, zanemaruje i potiskuje rasprave o zločinima i ideološkome revidiranju povijesti i prirode komunističke Jugoslavije, smatra ta znanstvenica.

„Lijevi akademski, politički, kulturni i medijski tabor pokazuje začuđujuću otpornost i ravnodušnost na spoznaje inozemnih znanstvenih istraživača ratnih i poslijeratnih masovnih zločina jugoslavenske vlasti, agresivne jugoslavenske vanjske politike prema susjednim državama u poslijeratnim godinama, protusemitskoga karaktera pokreta nesvrstanih zemalja u kojemu je Jugoslavija imala važnu ili čak ključnu ulogu, autokratske prirode gotovo svih njegovih članica zbog koje su postale poprištima političkoga nasilja najgorih vrsta, uključujući 'poslijekolonijalne genocide', dramatičnih oblika gušenja ljudskih i građanskih prava i sloboda u zemlji, represivnih politika režima, nevjerojatnih razmjera kulta ličnosti…”, ističe dr. sc. Mirjana Kasapović.

Prema njezinim riječima, jedan od izraza političkoga mitologiziranja Jugoslavije čine i postjugoslavenske studije kao „izrazi nastojanja da se očuvaju ime i sjećanje na bivšu državu i da se, štoviše, s njome postupa kao s političkom i kulturnom činjenicom”.

„Kako dulje pratim evoluciju toga 'žanra', odlučila sam izraziti svoje spoznaje o korijenima i motivima, disciplinarnim vrstama i sadržajima, naraciji i diskursu te, naposljetku, o teorijskoj i metodološkoj utemeljenosti, odnosno znanstvenosti tih studija”, objašnjava autorica knjige. Studija Zbogom postjugoslavenstvu! dostupna je u webshopu i svim knjižarama Školske knjige.

 

O AUTORICI:

Mirjana Kasapović umirovljena je profesorica komparativne politike na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Autorica je ili suautorica dvanaest knjiga i više od stotine znanstvenih radova objavljenih u Hrvatskoj, Njemačkoj, Velikoj Britaniji, Sjedinjenim Američkim Državama, Švicarskoj, Poljskoj, Mađarskoj i drugim zemljama. Za knjige Bosna i Hercegovina: podijeljeno društvo i nestabilna država (2005.) i Politički sustav i politika Izraela (2010.) dobila je godišnje nagrade za znanost Republike Hrvatske. Povjesničari i stručna javnost ocijenili su njezinu monografiju Bosna i Hercegovina 1990. – 2020. – Rat, država i demokracija (2020.), koju je objavila Školska knjiga, kao iznimno vrijedno djelo za razumijevanje odnosa u Bosni i Hercegovini tijekom više od tri desetljeća.

Prevela je devet politoloških knjiga i više članaka s njemačkoga na hrvatski jezik. Objavila je mnogo stručnih, publicističkih i novinarskih radova. Bila je glavna i odgovorna urednica politoloških biblioteka „Politička misao” i „Političke analize” te časopisa „Anali Hrvatskog politološkog društva” i „Političke analize”. Članica je Hrvatskoga politološkog društva i Društva hrvatskih humboldtovaca.

CONVERSATION