Blagdansko
razdoblje u javnom prostoru često je prikazano kroz idealizirane slike:
savršeno uređeni domovi, raskošni stolovi, nasmijane obitelji i djeca koja u
miru uživaju u zajedničkim trenucima. Reklame, filmovi i društvene mreže
stvaraju dojam da blagdani trebaju izgledati upravo tako: skladno, mirno i bez
napetosti. Međutim, stvarnost je za većinu ljudi znatno drugačija.
„Važno je
osvijestiti da sadržaji koje svakodnevno konzumiramo putem ekrana ne
predstavljaju realan prikaz prosječne obiteljske svakodnevice, nego selektirane
i često idealizirane trenutke“, ističe Lucija Duvnjak, psihologinja Poliklinike
Salvea. „Problem nastaje kada takve prikaze počnemo doživljavati kao standard
kojem se moramo prilagoditi.“
Brojna
istraživanja potvrđuju da su upravo očekivanja jedan od glavnih izvora
razočaranja tijekom blagdana. Mnogi ljudi u tom razdoblju prijavljuju povećanu
razinu stresa, umora i emocionalnog pritiska da se osjećaju sretno i ispunjeno.
Taj takozvani „blagdanski stres“ često proizlazi iz nerealnih kriterija koje si
postavljamo; od savršeno uređenog doma i bogatog blagdanskog stola, do skladnih
obiteljskih odnosa koji bi, barem nakratko, trebali izbrisati sve prethodne
konflikte.
„Često
postoji implicitna poruka da bi tijekom blagdana sve trebalo biti lijepo i bez
problema. No emocionalna stvarnost rijetko se prilagođava kalendaru“,
objašnjava Duvnjak. „Posve je uobičajeno da se u isto vrijeme javljaju i ugodne
emocije i stres, radost i iscrpljenost, bliskost i stare obiteljske napetosti.“
Umjesto
fokusiranja na ono što nije ispalo „kako treba“, stol koji nije dovoljno
fotogeničan, kolače koji ne izgledaju kao iz slastičarne ili djecu koja ne
sjede mirno, korisnije je preusmjeriti pažnju na ono što već postoji.
„Savršenstvo nije preduvjet za zadovoljstvo. Blagdani mogu biti nesavršeni, a i
dalje vrijedni i ispunjeni“, naglašava psihologinja.
Posebno je
važno sagledati blagdane iz perspektive djece. Iako se često misli da su darovi
i svečani obroci u središtu njihova doživljaja, djeca blagdane pamte
prvenstveno kroz emocionalnu atmosferu i kvalitetu odnosa. „Djeci su često
najdragocjeniji spontani trenuci: zajedničko ukrašavanje doma, pomaganje u
kuhinji ili opušteno druženje s roditeljima“, kaže Duvnjak. „Takva iskustva
grade osjećaj sigurnosti, pripadnosti i povezanosti.“
Umjesto
težnje savršenoj organizaciji, važnije je stvoriti okruženje u kojem se djeca
osjećaju voljeno, prihvaćeno i uključeno. Na taj način blagdani postaju
prilika za učenje važne životne poruke: da stvari ne moraju biti idealne kako
bi bile vrijedne i lijepe.
Zaključno,
stručnjaci savjetuju da u blagdansko vrijeme budemo nježniji prema sebi,
smanjimo uspoređivanje s drugima , osobito s idealiziranim prikazima na
društvenim mrežama te da dopustimo
blagdanima da budu onakvi kakvi jesu. „U nesavršenim trenucima često se
kriju najautentičnije uspomene“, zaključuje Lucija Duvnjak. „One koje ostaju
dugo nakon što se blagdanska svjetla ugase.“