Financijska kriza tjera žene na teške odluke: 55 % prihvatilo bi upitne AI dijagnoze kako bi uštedjele

dana



Dok se trudimo stavljati zdravlje na prvo mjesto, s porastom troškova života, to često više nije moguće. Kako bismo razumjeli kako trenutačna kriza životnih troškova utječe na zdravlje, brand Intimina je proveo istraživanje na 3000 žena diljem Velike Britanije, Francuske i Španjolske. Podaci otkrivaju zabrinjavajući trend: financijski pritisak udaljava žene od profesionalne zdravstvene skrbi te ih usmjerava prema riskantnim, nereguliranim digitalnim alternativama i opasnim higijenskim navikama:

●       Više od polovice žena (55 %) koristilo bi besplatan AI alat za dijagnozu, čak i znajući da ima stopu pogreške od 20 %.

●       40 % žena u dvadesetim godinama spremno je učitati svoju osjetljivu povijest seksualnog zdravlja i fotografije AI botovima, u usporedbi sa samo 29 % žena starijih od 40 godina.

●       Jedna od 10 žena priznaje "opasnu štednju" – nošenje jednokratnih uložaka ili tampona duže od preporučenog vremena kako bi im pakiranje duže trajalo.

●       50 % žena je izbjegavalo naručivanje kod liječnika opće prakse isključivo kako bi izbjegle troškove putovanja ili lijekova.

Mlade žene izložene su najvećem riziku

Istraživanje je pokazalo da su mlađe žene (u dobi od 20 do 29 godina), koje su često najviše pogođene financijskom nestabilnošću, znatno sklonije vjerovati AI alatima i koristiti ih unatoč rizicima.

●       36 % žena u dobi od 20 do 29 godina više vjeruje AI dijagnozi nego konzultacijama s liječnikom uživo, u usporedbi sa samo 26 % žena u dobi od 40 do 50 godina.

●       Na pitanje o unosu vrlo osjetljivih podataka – poput fotografija simptoma ili seksualne povijesti – 40 % žena u dvadesetima bilo je spremno to učiniti radi besplatne dijagnoze, naspram samo 29 % onih starijih od 40 godina.

●       34 % žena u dobi od 20 do 29 godina koristilo je umjetnu inteligenciju kako bi "shvatile jesu li simptomi dovoljno ozbiljni za posjet liječniku", što je gotovo dvostruko viša stopa nego među ženama starijim od 40 godina (18 %).

Financijska barijera

Istraživanje pokazuje da je prelazak na umjetnu inteligenciju za mnoge postao financijska nužnost, budući da inflacija i visoki troškovi života nameću teške izbore. 40 % žena slaže se da su zbog povećanih troškova života odgađale kupnju lijekova dok simptomi nisu postali "ozbiljni", a 50 % ih je izbjeglo naručivanje kod liječnika ili podizanje lijekova bez recepta isključivo kako bi izbjegle povezane troškove.

Duga čekanja (22 %) i osjećaj da ih liječnici ne shvaćaju ozbiljno (13 %) tjeraju mnoge žene od javnog zdravstvenog sustava, no trošak je također ključna barijera. Gotovo 1 od 10 žena kaže da se okreću AI alatima ili samoliječenju prvenstveno zato što je privatna zdravstvena skrb jednostavno preskupa.

Ako se inflacija nastavi, 30 % svih ispitanica predviđa da će se u budućnosti više oslanjati na umjetnu inteligenciju i samodijagnozu.


Posljedice samoliječenja

U proteklih godinu dana, gotovo polovina žena je "često" ili "ponekad" koristila stare ostatke lijekova na recept ili lijekove bez recepta bez nove stručne dijagnoze.

Ovakvo nagađanje ima svoje posljedice. Od onih koje su si same postavile dijagnozu, 13 % je izjavilo da je zbog toga njihovo stanje postalo "teže za liječenje", a 9 % ih je reklo da je postalo učestalije.

Inflacija u tome ne pomaže. 23 % žena prešlo je na jeftinije generičke higijenske proizvode i primijetilo veću iritaciju, dok 11,5 % priznaje da drže jednokratne menstrualne proizvode duže nego što je sigurno kako bi uštedjele novac — što je praksa izravno povezana s povećanim rizikom od infekcija.

Koji je stvarni trošak korištenja umjetne inteligencije?

Iako se AI čini "besplatnim i brzim", dugoročni trošak za zdravlje mogao bi biti znatno veći.

„Podaci jasno pokazuju da financijski pritisak tjera žene, posebice mlađu generaciju, na 'digitalni rulet' s vlastitim zdravljem“, kaže Dunja Kokotović, globalna brend menadžerica u tvrtki Intimina. „Iako AI može biti koristan alat za razumijevanje medicinskih pojmova, vjerovati mu više nego liječniku ili ga koristiti za procjenu je li stanje 'dovoljno ozbiljno' iznimno je opasno. Problemi s intimnim zdravljem poput bakterijske vaginoze (BV) ili infekcija urinarnog trakta (UTI) mogu imati slične simptome, ali zahtijevaju potpuno različito liječenje. Pogrešna dijagnoza često dovodi do kronične boli i skupljeg liječenja u budućnosti.“

„Intimina potiče žene da na umjetnu inteligenciju gledaju kao na koristan informativni alat, istovremeno zadržavajući stručni medicinski savjet u središtu svoje brige o zdravlju – posebno kada se simptomi vrate. Za one koje traže načine kako upravljati svojim budžetom bez žrtvovanja sigurnosti, prelazak na višekratne opcije poput menstrualnih čašica može biti ugodno, održivo rješenje i za zdravlje i za novčanik“, zaključuje Kokotović.

Istraživanje je za Intiminu provela agencija Censuswide u siječnju 2026. godine na uzorku od 3000 žena u dobi od 20 do 50 godina u Velikoj Britaniji, Francuskoj i Španjolskoj (1000 po tržištu).