Drugo nacionalno
istraživanje o boli koje je proveo Ipsos za Krku pokazalo da gotovo polovica
Hrvata zbog boli osjeća razdražljivost, a trećina povećani stres
Bol je za velik broj građana Hrvatske
postala svakodnevni suputnik koji ne utječe samo na fizičko stanje, već i na
mentalno zdravlje, radnu sposobnost i obiteljski život. Pokazalo je to
najnovije nacionalno istraživanje o boli, nazvano Indeks boli u Hrvatskoj, koje
je agencija Ipsos provela za Krka-Farmu u suradnji s Hrvatskim društvom za
liječenje boli.
Bol je redovita pojava za
većinu građana
Prema rezultatima istraživanja,
gotovo polovica ispitanika osjeća bol barem jednom tjedno, dok se 15 posto
građana s boli suočava svakodnevno. Bol nikada ne osjeća 1 posto ispitanika.
Čak 60 posto ispitanika ističe da bol ima umjeren ili značajan utjecaj na
njihovu sposobnost obavljanja svakodnevnih aktivnosti. Istodobno, 43 posto
ispitanika navodi da osjeća bol koja ih ometa u svakodnevnim aktivnostima barem
jednom tjedno, dok njih čak 75 posto takvu bol osjeća najmanje jednom mjesečno.
Kada je riječ o mjestu i vrsti
boli, bolovi u leđima najčešći su oblik tegoba (barem povremeno je osjeća 71
posto ispitanika), a odmah iza njih slijede glavobolje (64 posto) i mišićna bol
(41 posto). Među rjeđim oblicima boli ističu se grlobolja i zubobolja, dok su
glavobolje značajno češće prisutne među ženama, a bolovi povezani sa sportskim
ozljedama među muškarcima. U mlađoj populaciji (18-35 godina) češće su
glavobolje i menstrualne boli, dok su kod starijih ispitanika izraženiji bolovi
u zglobovima.
Kod dijela građana bol prelazi
u kronično stanje
Većina ispitanika navodi da bol
koju najčešće osjećaju traje nekoliko sati (36 posto) ili nekoliko dana (23
posto), no u slučajevima kada bol traje dulje od tri mjeseca, najčešće je riječ
o kroničnim bolovima u leđima, zglobovima i ekstremitetima.
Istraživanje dodatno upozorava na
utjecaj modernog načina života. Četiri od deset ispitanika osjećaju bol
povezanu s dugotrajnim korištenjem tehnologije barem jednom tjedno, poput
glavobolja uzrokovanih ekranima ili bolova u leđima zbog dugotrajnog sjedenja.
Više od dvije trećine građana takvu bol osjeća barem jednom mjesečno, što
potvrđuje da tehnologija postaje značajan faktor u razvoju i održavanju boli. U
odnosu na prošlo izdanje istraživanja, značajno je manje ispitanika koji
osjećaju bol uzrokovanu tehnologijom svakodnevno.
Posao i privatni život među prvim su „žrtvama“ boli
Podaci iz Indeksa boli u
Hrvatskoj jasno pokazuju da bol ima snažan psihološki učinak. Za njih 62
posto bol najmanje jednom mjesečno utječe na njihovo raspoloženje i društvene
aktivnosti. Gotovo polovica ispitanika (48 posto) navodi da im bol povećava
razdražljivost, dok 35 posto ističe povećanu razinu stresa. Dodatno, 13 posto
ispitanika povezuje bol s pojavom anksioznosti, a 9 posto s depresijom, dok
nešto manje od trećine ispitanika smatra da bol nema utjecaja na njihovo
mentalno zdravlje.
Posljedice se osjećaju i u
profesionalnom životu: oko četvrtine ispitanika navodi da ih bol na tjednoj
razini sprječava u obavljanju profesionalnih obveza. U privatnoj sferi, gotovo
polovica građana u posljednjih godinu dana propustila je neki važan događaj
zbog boli, a četvrtina ih je takve situacije doživjela više puta.
Pauze su prepoznate kao važne,
ali se rijetko prakticiraju
Iako ispitanici jasno prepoznaju
važnost odmora, samo petina građana kratke pauze uzima na dnevnoj bazi, dok se
dulje pauze, poput vikend-odmora ili godišnjih odmora, uzimaju znatno rjeđe.
Istodobno, 43 posto ispitanika smatra da bi kratke pauze trebalo uzimati svaki
dan. Kao glavni motivatori za uzimanje pauze navode se mentalno zdravlje (27
posto), umor (22 posto) i obitelj (22 posto), dok su najdraže aktivnosti
vrijeme provedeno s obitelji (66 posto), putovanja (57 posto) i druženje s
prijateljima (51 posto). Zanimljivo, 31 posto ispitanika ističe samoću kao
aktivnost koja ih čini najsretnijima, dok je za 33 posto to vrijeme provedeno s
djecom.
Stručnjak upozorava: bol se i
dalje prečesto ignorira
Istraživanje o boli i utjecaju
boli na kvalitetu života hrvatskih građana komentirao je dr. sc. Dino
Budrovac, specijalist anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog
liječenja i predsjednik Hrvatskog društva za liječenje boli:
„Rezultati ovoga istraživanja
potvrdili su činjenicu koliki utjecaj na kvalitetu života ima bol. Neliječena
ili neadekvatno liječena bol može postati kronična bol koja negativno utječe na
pojedinca ne samo u fizičkom smislu nego i emocionalnom i psihičkom. Kronična
bol povezana je sa povećanom razdražljivosti, anksioznosti i depresijom što kod
pojedinca dovodi do socijalne izoliranosti, nezadovoljstva i osjećaja
bespomoćnosti. “, istaknuo je dr. sc. Budrovac.
„Na nama zdravstvenim
djelatnicima je da podižemo svijest o važnosti liječenja boli, kako u općoj
populaciji tako i kod studenata, naših budućih kolega koji će postati dio
zdravstvenog sustava. Vrijeme u kojem se bolesnicima govorilo da je normalno da
ih boli trebamo ostaviti iza sebe. Kvalitetnom edukacijom bolesnika i
razgovorom moramo se boriti protiv predrasuda i uvriježenih stereotipa i
upoznati ih sa mogućnostima liječenja boli“, dodao je, naglašavajući važnost
podrške i podizanja svijesti o ovom sveobuhvatnom problemu.
Upravo su podizanje svijesti o
boli i podrška temelj Krkinog projekta Bez pauze, u okviru kojeg je provedeno
ovo drugo nacionalno istraživanje o boli.
„Projektom Bez pauze
želimo potaknuti odgovorniji i informiraniji pristup liječenju boli, uz
naglasak na važnost stručnih savjeta, pravilne terapije i razumijevanja boli
kao stanja koje se može i treba adekvatno liječiti. Cilj nam je osnažiti ljude
da prepoznaju bol na vrijeme i da, uz pravu podršku, zadrže kontrolu nad
kvalitetom svog života. Na kanalima Bez pauze na Facebooku i Instagramu
približavamo ovu filozofiju korisnicima kroz stručne savjete, stvarne priče i
inspirativne sadržaje“, istaknula je dr. dent. med. Lovorka Tonsa Ljuba,
voditeljica terapeutskog područja u Krka-Farmi.
Za više informacija o provedenom
istraživanju, analiza i stručnih savjeta za nošenje s boli posjetite Nalgesin.hr.