IPSOS istraživanje: Većina građana smatra debljinu problemom, no ne i bolešću, a stigma oko debljine i lijekova značajne su prepreke u liječenju debljine

U Hrvatskoj živi oko 734.000 osoba s debljinom, a po njihovom udjelu u populaciji se nalazimo na prvom mjestu u Europi. Istovremeno, njih 4 do 5 posto ima postavljenu dijagnozu debljine, dok je na farmakoterapiji njih oko 2,4 posto. Ipak, istraživanje je pokazalo da građani ne razumiju da je debljina ozbiljna kronična bolest već su dojma da je liječenje debljine odgovornost pojedinaca pa većina smatra da svatko može skinuti kilograme samo ako se kreće te da se lijekovi prečesto prepisuju

 

Iako domaći građani ispravno percipiraju rastući problem debljine u svojim sredinama, a svjesni su i da je naše okruženje obesogeno, odnosno takvo da je dostupniji izbor hrane i životnog stila koji potiče nezdrave odluke i višak kilograma, većina građana je ipak pod dojmom mitova o debljini koji ovu bolest tretiraju kao osobnu odluku ili slabost pojedinca koju mora riješiti sam, dok su lijekovi percipirani kao linija manjeg otpora, pokazalo je istraživanje agencije IPSOS za tvrtku Novo Nordisk, dok su domaći endokrinolozi u panel diskusiji zaključili da su ovakvi stavovi javnosti jedan od važnih prepreka za nužan zaokret Hrvatske po pitanju debljine. U panel diskusiji na konferenciji za medije tvrtke Novo Nordisk sudjelovali su prof. dr. sc. Sanja Klobučar, dopredsjednica Hrvatskog društva za debljinu, Hrvatskog liječničkog zbora (HLZ), izv. prof. dr. sc. Silvija Canecki, predsjednica Hrvatskog endokrinološkog društva, HLZ, izv. prof. dr. sc. Mladen Krnić, predsjednik Hrvatskog društva za dijabetes i bolesti metabolizma, HLZ te doc. dr. sc. Tomislav Božek, prvi dopredsjednik Hrvatskog liječničkog zbora.

Na konferenciji za medije održanoj uoči Svjetskog dana debljine (4. ožujka) i Hrvatskog dana osviještenosti o debljini (16. oujka), stručnjaci su upozorili da se u Hrvatskoj s prekomjernom težinom i debljinom bori više od polovice odraslih, točnije u Hrvatskoj je 65 posto osoba s prekomjernom težinom u odnosu na europski prosjek koji je 53 posto. Po zadnjim procjenama, u Hrvatskoj živi 734.000 osoba s debljinom, a po udjelu osoba s debljinom u populaciji se nalazimo na prvom mjestu u Europi.

IPSOS istraživanje na reprezentativnom nacionalnom uzorku od 407 ispitanika u veljači ove godine pokazalo je da 83% ispitanika smatra da prekomjerna težina u Hrvatskoj predstavlja veliki, odnosno iznimno veliki problem, no isto tako njih 61 posto normalizira situaciju stavom da je postalo uobičajeno imati par kilograma viška. Što se tiče okruženja, 89 posto ispitanika smatra da je hrana danas dostupna na svakom koraku, da današnji način života i rada vodi ka smanjenom kretanju i manjoj fizičkoj aktivnosti, a 76 posto ih smatra da je zdrava hrana skuplja od nezdrave hrane. No, kod stavova o tome na koji način pomoći ljudima s debljinom, vidimo da tek malo više od trećine (39 posto) smatra da debljinu treba gledati kao bolest, a ne posljedicu nezdravih navika pojedinaca pa su onda povezane i tvrdnje da je genetika samo izgovor za prejedanje (smatra 59% ispitanika) te da svatko može skinuti kilograme samo ako se kreće (smatra 55% ispitanika). Prisutna je i stigma oko korištenja lijekova za mršavljenje pa tako unatoč činjenici da se lijekovima za debljinu liječi samo oko 2,4 posto osoba s debljinom, više od polovice ispitanika (njih 57%) smatra da se lijekovi za reguliranje debljine prečesto propisuju. Također, da su oni „linija manjeg otpora” u skidanju kilograma ili „varanje” smatra 56% ispitnika, a da lijekovi uzrokuju više štete (nuspojava) nego koristi misli 45% ispitanika.

”Danas postoje različite, znanstveno utemeljene mogućnosti liječenja debljine jer je debljina prepoznata kao kronična metabolička bolest, a ne samo „problem prekomjernih kilograma“. Terapije se individualno planiraju i često kombiniraju, u prvome redu promjene životnoga stila s medicinskim intervencijama. Promjene životnog stila temelj su liječenja kod svih osoba s debljinom i važne su za dugoročan uspjeh, neovisno o drugim metodama liječenja. Pri tome ključni su slijedeći koraci: individualizirana prehrana, odnosno planiran unos kalorija i uravnotežen unos pojedinih skupina namirnica različite hranjive vrijednosti. Zatim povećana tjelesna aktivnost, prilagođena mogućnostima i sposobnostima bolesnika, te psihološka podrška i edukacija, koja je važna za razumijevanje okidača nepovoljnog obrasca prehrambenog ponašanja, promjene navika i održavanje motivacije. U posljednjih nekoliko godina dio svakodnevne medicinske prakse postali su učinkoviti lijekovi koji pomažu u regulaciji tjelesne mase”, izjavila je izv. prof. dr. sc. Silvija Canecki, predsjednica Hrvatskog endokrinološkog društva, HLZ.

Stručnjaci su naznačili da je debljina kronična bolest koja je povezana s više od 229 komplikacija koje ugrožavaju život. Među njima su najčešće dijabetes tipa 2, povišeni krvni tlak, bolesti zglobova, određene vrste karcinoma i, prije svega, kardiovaskularne bolesti koje su pojedinačno najveći uzrok smrtnosti u Hrvatskoj i zapadnim zemljama. Svaki porast indeksa tjelesne mase direktno povećava rizik od smrtnosti, a dostupna istraživanja pokazuju da osoba s normalnim indeksom tjelesne mase (ITM) ima 80 posto šanse da doživi 70 godina, osoba s ITM 35–40 ima oko 60 posto šanse da doživi 70 godina, a osoba s ITM 40–50 svega oko 50 posto šanse da doživi 70 godina.

”Svaki uspješan plan liječenja uključuje dugoročne strategije suočavanja koje pomažu bolesnicima smanjiti tjelesnu težinu i spriječiti povrat težine. Osobe koje žive s debljinom stoga trebaju personalizirani plan liječenja koji je osmišljen posebno za njih. Taj plan može uključivati niz različitih opcija liječenja. Kako napreduju prema postizanju željene težine, plan se može mijenjati, prilagođavati trenutačnim potrebama i razvijati se tijekom vremena. Debljina se više ne promatra kao privremeni estetski problem ili problem karaktera, već kao kronična, recidivirajuća bolest koja zahtijeva doživotno upravljanje. Moderni pristup liječenju debljine uzima u obzir da se tijelo bori protiv gubitka težine mijenjajući hormone i neuroendokrino upravljanje glađu, sitošću i potrošnji energije, što pacijentima otežava održavanje rezultata samo snagom volje. Danas im farmakoterapijom u tome možemo pomoći. Ciljevi ne moraju biti dosezanje idealne  težine. Već i gubitak od 10-15% tjelesne mase značajno smanjuje rizik od dijabetesa, kardiovaskularnih bolesti i problema s disanjem u snu”, izjavio je izv. prof. dr. sc. Mladen Krnić, dr. med., predsjednik Hrvatskog društva za dijabetes i bolesti metabolizma, HLZ.

”U fokusu liječenja debljine je zdravlje, a ne izgled. Debljinu mnogi još uvijek pogrešno tumače kao odraz osobne slabosti, nedostatka volje i ustrajnosti te isključivo kroz prizmu izgleda, zanemarujući složenu multifaktorijalnu prirodu i kronični tijek ove bolesti koju treba pravodobno dijagnosticirati i liječiti kako bi se spriječio razvoj komplikacija i očuvala funkcionalnost organizma. Farmakoterapiju treba uključiti pravovremeno, kao dio sveobuhvatnog pristupa, kada promjena načina života ne daje očekivani i dugoročno održivi rezultat. Moderni, dokazano učinkoviti lijekovi važan su alat za regulaciju apetita i metabolizma. Lijekovi pomažu pacijentu da ‘resetira’ biološke mehanizme koji se odupiru održivoj promjeni tjelesne mase i time otvaraju prostor za stabilniji, dugoročniji uspjeh. Ključna poruka je da se debljina ne liječi voljom nego znanstveno utemeljenim metodama. A kada pristupimo pacijentu holistički, s pravim alatima u pravom trenutku, rezultati ne izostaju”, izjavila je prof. dr. sc. Sanja Klobučar, dr. med., dopredsjednica Hrvatskog društva za debljinu, HLZ.

Stručnjaci su naglasili da farmakoterapija učinkovito smanjuje višak kilograma, a GLP-1 RA ima i dokazano značajno smanjenje velikih kardiovaskularnih događaja (MACE) - srčanog udara, moždanog udara i smrti od srčanih uzroka u odnosu na placebo. Najnovije studije pokazuju da GLP-1 RA lijekovi omogućuju gubitak tjelesne težine od 21 posto, a svaka treća osoba izgubi 25 posto i više svoje tjelesne mase. Pritom se sastav tijela poboljša jer najveći dio gubitka težine dolazi iz masne mase, a testovi pokazuju očuvanu mišićnu funkciju.

”Osnova liječenja debljine je promjena životnih navika – zdrava prehrana, započeti dan doručkom, smanjen unos kalorija od oko 500 kcal dnevno i barem 150 minuta tjelovježbe tjedno. No pravi preokret dogodio se prije deset godina pojavom GLP-1 receptor agonista odobrenih za liječenje pretilosti. Tada je započeo revolucionaran preokret u farmakoterapiji debljine. GLP-1 receptor agonisti predstavljaju revolucionarnu prekretnicu u liječenju debljine. Dokazano snižavaju rizik od srčanog i moždanog udara, poboljšavaju rad bubrega i jetre i imaju pozitivan učinak na kognitivne funkcije. Kod osoba s debljinom i kardiovaskularnom bolešću primjena nekih od GLP-1 receptor agonista udružena je smanjenjem kardiovaskularne smrtnosti. Uzimajući to u obzir, slobodno možemo istaknuti da primjena GLP-1 receptor agonista dodaje godine životu, kao i život godinama”, izjavio je doc. dr. sc. Tomislav Božek, dr. med., prvi dopredsjednik Hrvatskog liječničkog zbora.