Unatoč financijskim pritiscima, građani za ljetovanje planiraju više novca nego lani

Interes građana za ljetovanje u Hrvatskoj i dalje ostaje snažan. Najnovije MasterIndex istraživanje, koje je za Mastercard provela agencija Improve, pokazuje da čak 74 posto ispitanika planira provesti ljetni odmor unutar Hrvatske, što je na razini prošlogodišnjih rezultata. Istodobno raste i planirana potrošnja, pa građani za ljetovanje u prosjeku namjeravaju izdvojiti 1.404 eura, odnosno 158 eura više nego prošle godine.

Ovogodišnji ljetni odmor trajat će u prosjeku 10,5 dana, što je gotovo dan više nego lani. I dalje prevladavaju kraća putovanja do sedam dana, no značajan broj građana planira i boravak od osam do četrnaest dana. Uz dulji odmor raste i dnevna potrošnja, pa ispitanici procjenjuju da će trošiti oko 117 eura po osobi dnevno, što je 12 eura više nego prošle godine. Najviše planiraju trošiti oni koji odsjedaju u hotelima, kao i oni koji putuju s partnerom ili prijateljima.

Kad je riječ o smještaju, privatni smještaj i dalje je najčešći izbor, ali istraživanje pokazuje i jasan pomak prema višoj kvaliteti. Čak 37 posto građana bira smještaj više kategorije, što je osjetan rast u odnosu na prethodne godine. Hoteli su izbor za petinu ispitanika, a upravo oni koji biraju takav tip smještaja planiraju i najveću ukupnu potrošnju.

Iako većina građana planira putovati, financije su i dalje glavna prepreka onima koji od ljetovanja odustaju. Među ispitanicima koji ne planiraju odmor, njih 38 posto navodi financijske razloge, dok je dodatna neizvjesnost i dalje prisutna zbog inflacije i šire geopolitičke situacije. Ipak, rezultati pokazuju da putovanja ostaju visoko na listi prioriteta, jer čak 93 posto građana planira barem jedno putovanje tijekom 2026. godine.

Pri odabiru destinacije najvažniji su im mogućnost opuštanja, dobar omjer cijene i kvalitete te cijena smještaja. Važnu ulogu imaju i sadržaji na destinaciji, osobito među mlađima i onima koji biraju kvalitetniji smještaj, dok stariji više cijene mir, manju gužvu i racionalnost troškova. Istraživanje tako pokazuje da građani, unatoč pritiscima na budžet, od odmora ne odustaju, nego sve češće traže kvalitetnije i cjelovitije iskustvo.