U organizaciji Odjela za filmsku
pismenost i razvoj publike Hrvatskog audiovizualnog centra održana je 2.
Konferencija o filmskoj pismenosti, koja je ove godine u fokus stavila važnu i
aktualnu temu – odnos filmske umjetnosti i mentalnog zdravlja djece i mladih.
Kroz program konferencije naglašen je potencijal filma kao alata za
razumijevanje emocija, razvoj empatije i otvaranje dijaloga.
Tim
je povodom predstavljena i knjiga “Film i mentalno zdravlje djece i mladih”. Kako ističe
Ingrid Padjen Đurić, voditeljica Odjela za filmsku pismenost i razvoj publike
HAVC-a, cilj knjige je potaknuti stručnjake i roditelje da film prepoznaju kao
vrijedan alat u otvaranju često zahtjevnih, ali nužnih razgovora, pritom
razvijajući kulturu gledanja filma utemeljenu na empatiji, razumijevanju i dijalogu.
O
knjizi i širem kontekstu teme govorilo se i na panel raspravi koja je okupila
stručnjake iz područja filmologije, psihologije i obrazovanja. Dr. sc. Nikica
Gilić, redoviti profesor filmologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, pritom
je istaknuo kako knjiga, uz teorijski okvir, donosi i snažan praktični segment – kroz primjere filma i animacije
otvara teme odrastanja i integracije u društvo. „Filmska umjetnost i
proučavanje psihe razvijali su se paralelno, a mnogi su teoretičari uočavali sličnosti između filma i sna.
Danas, kada je film temelj i novih medija poput virtualne stvarnosti, jasno je
koliko snažno utječe na naše razumijevanje svijeta“, naglasio je.
Na panel raspravi sudjelovali su i Ida
Šamanović, specijalistica
kliničke psihologije i psihoterapeutkinja, te filmske edukatorice Marina
Zlatarić i Đurđica Radić.
Panelu su se pridružili i recenzent knjige, dr. sc. Bruno Kragić, kao i glumica
te ambasadorica UNICEF-a Mirna Medaković Stepinac.
Uz teorijski i diskurzivni dio
programa, konferencija je ponudila i niz inspirativnih primjera dobre prakse.
Predstavili su se Školska družina ZAG, Hrvatska mreža neovisnih
kinoprikazivača, Foto video klub Zaprešić te Hrvatski filmski savez.
Predstavljen je i portal Vrti svoj film – edukativna platforma za korištenje
filma u nastavi.
Zanimljiv dio programa bila je i
premijera animiranog filma Ana i Lovro u svijetu filma – Filmski rodovi,
autorice Petre Zlonoga.
Ovogodišnja konferencija donijela je i
važnu novost – po prvi put dodijeljene su Nagrade za izvrsnost u razvoju
filmske pismenosti, nacionalno priznanje kojim se nagrađuju najkvalitetniji
projekti i pojedinci u ovom području. Nagrade je, uz Mirnu Medaković Stepinac,
dobitnicima predala i mlada glumica Katja Matković.
Kako ističe voditeljica Odjela za
filmsku pismenost i razvoj publike Ingrid Padjen Đurić, uvođenjem nagrada
dodatno se želi osnažiti vidljivost rada pojedinaca i organizacija:
„Ove
godine odlučili smo istaknuti najkreativnije,
najupornije i najaktivnije koji doprinose razvoju filmske pismenosti, a posebna
nam je čast odati priznanje Veri Robić-Škarici, koja je utrla put razvoja u ovom
području u Hrvatskoj.“
Veri Robić-Škarica je za izniman i dugogodišnji doprinos
razvoju ovog područja u Hrvatskoj, uručena nagrada za izvrsnost u razvoju
filmske pismenosti. Nagrada za najbolju školsku filmsku družinu u školskoj
godini 2024./2025. pripala je Filmskoj skupini Srednje škole Ambroza Haračića
iz Malog Lošinja. Nagrada za izvrsnost u radu filmskih edukatora za
neprofesionalce u istoj školskoj godini dodijeljena je Dijani Pasarić iz
Osnovne škole Strahoninec u Čakovcu,
dok je za najbolji metodički materijal u nastavi nagrađeno izdanje Moje malo
kino Vol. 3 iz Čakovca. U kategoriji programa poticanja filmske pismenosti i
razvoja filmske publike u 2025. godini nagrađen je program Film u bolnici
udruge Sedmog kontinenta iz Zagreba. Posebna priznanja dodijeljena su Filmskoj
družini ZAG iz Osnovne škole Marije Jurić Zagorke iz Zagreba te školskoj družini Kamera. Režija. Film.
iz Osnovne škole Slatine.
Konferencija je još jednom potvrdila
kako filmska umjetnost nadilazi granice zabave – ona je snažan alat u obrazovanju,
emocionalnom razvoju i stvaranju društva koje razumije, sluša i potiče svoje
najmlađe članove. „Konferencija je zamišljena kao prostor promjene perspektive:
ako se okrenemo umjetnosti i promišljeno koristimo film, on može pomoći djetetu
da osjeti da nije samo – da je njegova priča važna i da postoji prostor u kojem
može govoriti o svojim osjećajima“, zaključila je Padjen Đurić.