SPAVAJU LI I SANJAJU PTICE U LETU?
Tek počinjemo shvaćati koliko su ptice zapravo posebna bića. Nova
trodijelna dokumentarna serija Ptice premijerno na programu Viasat Nature, u petak 28. srpnja u
19.15 sati. Na temelju najnovijih znanstvenih spoznaja predstavlja nam ta krilata stvorenja u posve
novom svjetlu – od njihove evolucije i komunikacije, pa sve do inteligencije, a da ni ne spominjemo
prilagodbu klimatskim promjenama. U ovom članku istražujemo mogu li ptice spavati i sanjati u letu,
kao i kako izbjegavaju sudare dok lete u jatima.
Spavaju li ptice u letu?
Kao jedno od najvećih čuda u životinjskom svijetu, muljače u samo osam dana mogu bez stanke
preletjeti punih 11.500 km između Aljaske i Novog Zelanda. Ali spavaju li dok mašu krilima? Već
znamo da ptice mogu pridrijemati dok jedre i kruže, ponekad i na samo nekoliko sekundi, ali što se
događa dok aktivno mašu krilima? Nažalost, muljače su premalene da bismo ih mogli istraživati danas
dostupnom tehnologijom, pa su znanstvenici odlučili promatrati guske kako bi vidjeli spavaju li dok
plivaju po vodi. Pokreti gusaka praćeni su kamerama postavljenim tako da se vidi imaju li guske za
vrijeme plivanja zatvorena oba oka – što bi pokazivalo da spavaju. Rezultat promatranja bio je
pozitivan: guske su mogle zadrijemati i tijekom aktivnog plivanja. A ako je to moguće, znači da bi i
muljače trebale biti sposobne spavati dok mašu krilima putujući između Aljaske i Novog Zelanda.
O čemu sanjaju budimpeštanski golubovi?
Znanstvenike je zanimalo i imaju li ptice poput ljudi REM fazu sna (s brzim pokretima očiju) i sanjaju li
za to vrijeme. Najpogodniji za proučavanje pokazali su se budimpeštanski golubovi, koji imaju
prozirne očne vjeđe, pa se kretanje zjenica može promatrati i dok su im oči zatvorene. Istraživanje je
provedeno noću pomoću infracrvenih kamera, a rezultati su bili vrlo zanimljivi. Ne samo da golubovi
doista imaju REM fazu sna, nego su se i njihove sjenice suzile kao tijekom udvaranja u budnom
stanju. Kao da se slično emocionalno stanje pojavljuje i za vrijeme spavanja, što znači da mozak
životinje reaktivira moždanu mrežu kako bi pobudio emocije doživljene tijekom udvaranja. Čini se da
golubovi sanjaju, odnosno u sjećanju učvršćuju iskustva doživljena tijekom dana i tako uče na temelju
njih.
Neke vrste ptica lete u jatima sa stotinama ili tisućama drugih ptica, no uspijevaju izbjeći sudare.
Stručnjaci su primijetili da jata reagiraju nevjerojatno brzo u slučaju napada grabežljivaca. Ptice koje
lete na rubovima prve primjećuju opasnost, prve mijenjanju smjer i obavještavaju ostale o prijetnji.
Ta se informacija širi među pticama brzinom od 40 metara u sekundi, pa jato od 400 ptica može
promijeniti smjer u pola sekunde. A sudare izbjegavaju međusobnim komuniciranjem promjene
smjera ispuštanjem posebnih zvukova. Naravno, da bi cijelo jato promijenilo smjer nije dovoljno da
na prijetnju upozori jedna ptica, budući da bi mogla bila riječ o „lažnoj uzbuni“. Stoga jato čeka da
upozorenje pristigne s više mjesta, a kad se prijeđe određena granica, svi reagiraju u djeliću sekunde.
To znači da ptice u jatu mogu ne samo razlikovati upozorenje od drugih zvukova, nego znaju i koliko
je ptica oglasilo upozorenje.
„Podcjenjujemo inteligenciju ptica, a zapravo bismo ih trebali smatrati pernatim majmunima, budući
da posjeduju čudesne sposobnosti“, kaže dr. Auguste Von Bayern s Instituta za ornitologiju Max
Planck, dodajući da ta krilata stvorenja imaju čudesnu inteligenciju, sposobnost snalaženja u prostoru
i vještine prilagodbe. Dokumentarna serija Ptice otkriva nove tajne o njima – samo na programu
Viasat Nature.
Za više informacija o programu Viasat Nature, posjetite www.viasatnature.com.hr
Pratite na https://www.facebook.com/ViasatNatureHR
CONVERSATION