Od pingvina do vidri: evo
koje neobične životinje žive u gradovima
U novom trodijelnom dokumentarnom filmu Gradovi: Nova divljina prirode, koji premijerno prikazuje Viasat Nature 11. studenoga u 13:50 sati,
možete doznati nevjerojatne načine na koje se životinje svih oblika i veličina
prilagođavaju kako bi maksimalno iskoristile prilike u najmlađem staništu na
našem planetu, koje se ujedno i najbrže mijenja – a to su naši gradovi. U ovom
vam članku predstavljamo neke od uobičajenih i neuobičajenih životinja koje
žive u najvećim gradovima diljem svijeta.
Više od polovice svjetskog stanovništva živi u gradovima, no u njima nismo
sami. Nevjerojatno mnoštvo životinja također živi u njima. Taj jedinstveni promjenjivi
svijet životinjama donosi nove izazove, no za one koje se uspiju prilagoditi i
iskoristiti prednosti života u gradu, naša urbana džungla može ubrzo postati
nova divljina.
Za dugorepe makakije koji žive oko hrama Prang Sam Yot u Lopburiju na Tajlandu
život je vrlo lak. Prema njima se ponašaju kao prema kraljevskoj obitelji i svakodnevno
ih hrane, no nisu svi makakiji takve sreće: takozvani „mafijaški čopori“ moraju
krasti hranu, a kad živite na ulici, vrijeme je sve. Oni znaju gdje tražiti
hranu – od tržnice do semafora na kojima se kamioni koji dostavljaju povrće
zaustavljaju na nekoliko sekundi – no pritom moraju biti brzi. Mafijaški čopori
uvijek su u pokretu i izviđaju susjedstvo kako bi pronašli nove prilike za
slučaj da neki od izvora hrane presuši ili da ljudi postanu svjesniji njihovog
ponašanja. Srećom, znaju najbolja mjesta za život s hranom i vodom, pa ne samo
da uspijevaju preživjeti u gradu, nego i uspješno napreduju.
S više od osam milijuna ljudi koji žive u New Yorku, to je najgladniji
američki grad, ali i jedan od najrasipnijih. Njujorčani svake godine bace više
od milijun tona hrane, no za jedno maleno biće koje živi pod našim nogama bačena
hrana predstavlja priliku. Mravi su jedni od najstarijih urbanih stanovnika, no
zbog slabog vida moraju se oslanjati na svoja ticala kako bi pronašli obrok za samo
nekoliko sekundi nakon što padne na tlo. A mravi i pomažu New Yorku time što
čiste bačenu hranu s ulica. Samo na Broadwayu godišnje konzumiraju količinu
hrane jednaku 60 000 komada hrenovki.
Više od pola milijarde ljudi diljem svijeta svakodnevno putuje na posao u
gradove, a postoje i životinje koje slijede njihov primjer. Na primjer, afrički
pingvini često se gnijezde u velikim gradovima – poput jednog vrta u Cape
Townu. Populacija afričkih pingvina naglo opada, a zbog nestašice hrane,
zagađenja i uništenja staništa pala je za 80 % u posljednjih 50 godina. Stoga
su morali pronaći privremena utočišta u gradovima, odakle gužva tjera njihove
prirodne neprijatelje. Dok ženka pingvina čuva gnijezdo, njezin partner odlazi u
more u ribolov. Međutim, pronaći put natrag do gnijezda nije nimalo jednostavna
zadaća. Moraju se suočiti s neprijateljima koji su potencijalno opasniji od
morskih pasa u moru: automobilima. Jedini put do gnijezda za pingvine je po
cestama i pločnicima, i to često u vrijeme najveće prometne gužve. Zahvaljujući
gradskoj vrevi često se izgube na putu kući – no ipak moraju pronaći svoj dom;
naime, afrički su pingvini monogamni: doživotna veza između ženki i mužjaka
pingvina je neraskidiva.
Gradovi mogu pružiti utočište, hranu i pogodna mjesta za gniježđenje, ali
mogu biti i jednako opasni kao i divljina. No neke se životinje uglavnom znaju prilagoditi
životu u najvećim i najprometnijim metropolama te se odriču svojih prirodnih
staništa. Saznajte više o njima u emisiji Gradovi: Nova divljina prirode
na programu Viasat Nature!
CONVERSATION