Prazno platno, simbol praznine koja je ostala u ateljeu nakon
odlaska čuvenog slikara i grafičara Fadila Vejzovića, bilo je inspiracija za stvaranje izuzetnih
fotografija nastalih objektivom Maka Vejzovića. Kroz devet autorskih fotografija poznati
akademski snimatelj i direktor fotografije uspio je prenijeti dušu i atmosferu tog intimnog
prostora stvaranja njegova oca i tako pronašao svoj način suočavanja s gubitkom prenoseći
osjećaje i uspomene kroz fotografsko stvaralaštvo. Umjetnički projekt i izložba pod nazivom
“Atelijer”, koja otkriva duboku emotivnu vezu Maka Vejzovića s očevim ateljeom nakon
njegove smrti, otvorena je sinoć u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića u centru Zagreba.
“Atelijer skriva tri najvažnije slike koje je Fadil ikada napravio, jer je na tim slikama ono što je
njemu bilo najvažnije u životu - a to su portreti Majde, Enesa i Maka Vejzovića. I te su slike
stajale uvijek kraj ulaznih vrata kako bi bile prvo što vidi kada uđe u svoj atelje i zadnje kada
izlazi iz njega. I mislim da je upravo Makova izložba ta četvrta slika i portret koji Fadil nikada
nije napravio - autoportret. Fadilova prisutnost na ovim fotografijama je evidentna. I zato
četvrtu najvažniju sliku nije naslikao Fadil, nego ju je fotografirao Mak.”, rekao je Zoran
Maljković, jedan od najuspješnijih književnih urednika i dugogodišnji prijatelj i bliski suradnik
obitelji Vejzović.
“Na ove fotografije ćemo, kao na prazan prostor, upisivati Fadila. Vidjet ćemo ga kako ulazi,
kako stavlja portrete, kako pravi taj svoj skladan umjetnički nered. Čini mi se da te prekrasne
fotografije predstavljaju dječju bojanku koja ima čvrste linije i koju mi imamo pravo
nadograđivati svojim, iskustvenim pričama.”, osvrnula se Julijana Matanović, poznata
hrvatska spisateljica i književna kritičarka. “Uvijek su me pitali čija li sam. A mi koji dolazimo
s one strane Save znamo što se time želi reći. Mak je veliki umjetnik koji ne mora odgovoriti
na pitanje čiji je. Mak je sin koji je naslijedio veliko prezime svog plemenitog oca, a mi
moramo zahvaliti obitelji Vejzović zbog toga što nisu nikada bili sebični. Zbog toga što su
znali da njihov Fadil pripada i nama. Nama koji volimo njegove slikarske rukopise, koji
volimo njegovo platno i njegovu plemenitu umjetničku narav.”, rekla je Matanović, istaknuvši
kako je najdragocjenije što umjetnik može ostaviti svojim potomcima upravo priča o sebi koju
je povjerio ljudima koji su na to imali pravo i koji su smjeli čuti njegovu priču. Dodala je kako
je izlog Knjižnice najbolje mjesto za fotografije iz projekta Maka Vejzovića, jer omogućuje
svima koji prolaze da zavire u atelje. “Ovdje se u svakoj fotografiji vidi sinovljeva ljubav
prema umjetnosti i ocu. Pa se ja na kraju pitam čiji li je?”, zaključila je Julijana Matanović.
Na otvorenju izložbe sinoć su se okupili brojni ljubitelji umjetnosti, kolege, prijatelji i obitelj
Maka Vejzovića, a među njima su bili Bojana Gregorić Vejzović, Nevena Rendeli Vejzović,
Sanja Pilić, Mirna Medaković Stepinac, Mate Janković, Vinko Filipić…
Izložba “Atelijer” Maka Vejzovića, koja na specifičan način zaokružuje iznimno bogatstvo
stvaralaštva jednog velikog umjetnika i istodobno predstavlja način suočavanja s obiteljskim
gubitkom, ostaje izložena do 26. srpnja 2023. u izlogu Knjižnice i čitaonice Bogdana
Ogrizovića u Zagrebu.
CONVERSATION